POSTOJI DOBAR RAZLOG

Ako ugledate crnu vrećicu na stablu u Njemačkoj nemojte joj se približavati

author
N1 Info
18. svi. 2025. 09:41
pašnjak, priroda, čisti zrak, drvo, stablo
Pexels / Ilustracija

Šetnja prirodom u Njemačkoj je dugogodišnja tradicija, no nije uvijek bezopasna. Čak i naizgled bezazleni kukci, poput gusjenica, mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju – primjerice, hrastov procesionar (Eichenprozessionsspinner), čije otrovne dlačice postaju aktivne tijekom svibnja i lipnja.

Te dlačice sadrže toksični protein thaumetopoein, koji može izazvati jak svrbež, upale i alergijske reakcije, jer lako ulaze u kožu i sluznicu. Problem je što prosječna osoba ne može lako prepoznati zaraženo stablo – no postoji jasan znak upozorenja, pišeFenix magazin.

Crna vrećica na stablu

Kao što ime sugerira, ove gusjenice napadaju isključivo hrastove – lako prepoznatljive po valovitim listovima. Tijekom svibnja i lipnja, treba biti posebno oprezan u blizini tih stabala. Otrovne dlačice se šire zrakom i mogu se zalijepiti za kožu ili ući u oči, nos i usta.

Ako primijetite crni plastični prsten i vrećicu omotanu oko stabla, to je gotovo siguran znak prisutnosti ovih opasnih gusjenica. Radi se o tzv. EPS zamci, i najbolje je da odmah napustite to područje.

Kako funkcionira ta crna vrećica?

Zamka funkcionira bez korištenja otrova – gusjenice tijekom svog prirodnog kretanja (tzv. procesije) silaze niz deblo u potrazi za tamnim zaklonom i upadaju u plastičnu vrećicu. Dodatno ih privlače feromoni.

Kroz posebnu cijev ulaze unutra, a svi prostori uz stablo su zapečaćeni. Unutrašnjost vrećice je skliska, pa se gusjenice ne mogu uspeti natrag. Donji dio vreće je dodatno otežan pijeskom, kako bi se spriječilo ljuljanje i raspršivanje dlačica. Gusjenice ugibaju unutar vreće zbog topline i nedostatka zraka.

U područjima s jakim zagađenjem, uz ove zamke često se postavljaju i upozoravajući znakovi, a u nekim slučajevima pristup određenim područjima je potpuno zabranjen.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama
OSZAR »